Blizu 1.500 lovaca u SBK-u već četvrtu godinu ne mogu u lov

Politika i nejedinstvo i među lovačkim udruženjima. Prošle su četiri godine od donošenja odluke o osnivanu lovišta na području Srednjobosanskog kantona po principu – jedna općina, jedno lovište. Ipak, četiri udruženja i dalje se ne mogu dogovoriti. U praksi, nema lova za gotovo hiljadu i po lovaca na području ovih općina. Jesu li u pozadini, ipak, neki drugi ciljevi?

 

U Gornjem Vakufu-Uskoplju, čijih blizu osam stotina lovaca iz dva udruženja već četvrtu godinu ne mogu u lov na području svoje općine. Dva predsjednika, udaljena tek nekoliko stotina metara jedan od drugog, pojašnjavaju razloge nepostizanja dogovora.

 

Predsjednik Lovačkog društva “Uskoplje” u općini Gornji Vakuf-Uskoplje i predsjednik Kantonalnog vijeća za lovstvo SBK-a Jerko Šapina zalaže se, kaže, za moderan model dva i više lovišta, te tvrdi da je zapelo na nerazumijevanju zakonskih propisa.

 

“Insistiram da nam temelj za dogovor bude zakon i odluka o osnivanju lovišta”, kaže Šapina.

 

S druge strane, predsjednik Lovačkog društva “Radovina” u općini Gornji Vakuf-Uskoplje i predsjednik Saveza lovačkih organizacija SBK-a Haris Milanović smatra da princip za dogovor trebao biti isti kao i u drugih deset općina SBK-a, te dodaje kako Lovačko društvo “Uskoplje” insistira na podjeli na dva ili više lovišta.

 

Ista je situacija i u Novom Travniku, gdje dva udruženja bez lovišta obilježavaju sedamdesetu godišnjicu lovstva. U svojoj općini, odvojeno. Za razliku od njih, u Travniku smatraju da zajednički lov u jednom lovištu nema alternative. No, odluku o osnivanju lovišta u deset općina ovog kantona u Gornjem Vakufu-Uskoplju različito vide.

 

“Odlukom o osnivanju lovišta je registrirano novo fiktivno lovačko društvo koje nije član ni jednog od dvaju saveza u Federaciji, što je protivno federalnom zakonu”, ističe Šapina.

 

“To su asoocijacije koje federalni zakon priznaje i potpuno su legalno ušle u proces ostvarivanja svojih prava”, smatra Milanović.

 

“Napravili smo iskorak smatrajući da je lov isključivo sport, da nema nikakvog nacionalnog predznaka, nema drugog načina ni mogućnosti, jer zbilja ni divljač nema prefiksa”, poručuje Ibrahim Beganović, predsjednik Lovačkog društva “Vlašić”, Travnik.

 

Dok se dogovor lovačkih udruženja na lokalnom nivou čeka, a lovci, umjesto u svojim legalno love u susjednim lovištima ili idu u krivolov, Advan Akeljić, ministar šumarstva poljoprivrede i vodoprivrede SBK-a (SDA), objašnjava:

 

“Ako ne bude dogovora, Ministarstvo će provesti tender, odnosno, licitaciju za dodjelu lovišta na upravljanje nekom koncesionaru.”

 

Da dogovor očigledno ne ovisi od lovaca nego politike jasno je svima. Jer da nije tako, logično bi bilo da oba lovačka udruženja u Novom Travniku, u povodu obilježavanja sedam desetljeća duge tradicije, organiziraju lov, a ne lovački bal.

 

“Nema hrvatskog i nema bošnjačkog lovišta, ne može ker da tjera divljač do hrvatske teritorije pa onda da prestane. Nema granica”, poručuje Dževad Mehina, predsjednik Lovačkog društva “Srndać” u općini Novi Travnik.

 

No, najteže je preći granice u vlastitim glavama. Međutim, dok se to ne desi, treba znati da je u ovim općinama blizu 1.500 lovaca naoružano s jednom ili više pušaka.

 

 Tekst preuzet:(federalna.ba)

 Foto:Lovacke Price(ilustracija)

Lovačko udruženje Zlatibor izgradilo volijeru za prihvat fazana: Brojna hranilišta aktivna tokom cele godine.

 

Čajetina - Lovačko udruženje Zlatibor iz Čajetine ove godine izdvojilo je sredstva za izgradnju volijere za prihvat fazana,u selu Kriva Reka, prenosi Vesti Net.

„ Volijera je površine hiljadu kvadrata, urađena je iz sopstvenih sredstava uz pomoć preduzetnika ove opštine. Trenutno ima 180 jedinki fazana, čiji će lov početi odmah nakon završetka lova na zeca koji je počeo 15.oktobra i traje pet do šest nedelja, kaže Goran Radović, upravnik lovišta

 

Iako lov na fazana počinje 15.oktobra, u ovom planinskom lovištu nema ga u prirodi ,a zahvaljujući izgradnji volijere za četiri godine biće i lova iz prirode. Kada je reč o čekama, ovo lovačko udruženje broji više od 30 stabilnih čeka osmatračinica.Imamo preko 30 stabilnih čeka osmatračnica, preko 50 čeka na drvetu, oko 50 hranilišta za srneću i 26 hranilišta za divlje svinje od kojih je 15 automatskih.

 

Hranilišta se stalno prate kao i kretanje i zdravstveno stanje divljači.

„ Mi smo jedno od retkih udruzenja gde su naša hranilišta aktivna 365 dana u godini, ne dozvoljava se da hranilišta ikada budu prazna, mi godinama na taj način radimo i pokazalo se kao ispravno, dodao je Radović.Zahvaljujući projektima poput podizanja volijere za fazane, naseljavanja jelena, monitoringa medveda i brojnim hranilištima aktivnim tokom cele godine, lovačko udruženje Zlatibor iz Čajetine na reprezentativan način predstavlja ulogu lovaca koji rade u službi prirode.

 

Tekst i fotografija preuzeti:GZS / Vestinet

 

Sredstva za sanaciju sale lovačkog doma u Banatskom Karađorđevu i uklanjanje divljih deponija

U toku ove nedelje Opština Žitište potpisala je dva ugovora sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

 

Prvim ugovorom odobrena su sredstva u iznosu od 8.989.302,80 za uklanjanje divljih deponija sa poljoprivrednog zemljišta na teritoriji opštine Žitište, odnosno drugim sredstva u ukupnom iznosu od 2.326.076 dinara za sanaciju višenamenske sale u okviru lovačkog doma u Banatskom Karađorđevu u okviru Konkursa za dodelu sredstava za unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture i usluga u AP Vojvodini 2023. godini.

 

Pokrajinski sekretarijat  za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo je za prvi Konkurs za dodelu podsticajnih sredstava za uklanjanje divljih deponija sa poljoprivrednog zemljišta u AP Vojvodini u 2023. godini opredelio ukupna sredstva od 320 miliona dok je drugim Konkursom opredeljeno 35 miliona dinara.

 

 Tekst i fotografija preuzeti:zitisteonline.com