Poslednje objave
cache/resized/85723f3c4d051f236c72970a41b140f4.jpg
Otvaranjem gostujuće izložbe Muzeja afričke umetnosti iz ...
cache/resized/8ae238cac522a021c726a753ef7561e9.jpg
На купалишту Бјелине у Котор Варошу јуче је одржана ...
cache/resized/4226e491f0e7cf7d5fe85cfd61f6fd06.jpg
Džek rasel po imenu Patron, službeni pas ukrajinske vojske, ...
cache/resized/10a0d92906c771f19253c31741586edb.jpg
организовали су за себе и своје пријатеље посебно дружење у ...
cache/resized/401443d3fdc8a8089d55e2fa42bc7bfe.jpg
Пролеће је период када се рађају младунци који се могу ...
cache/resized/61ed51a497056bc200881b4f70d7bde8.jpg
U Peći je 9. i 10. maja održana međunarodna izložba pasa na ...
cache/resized/7d9f59faabdf5d9031f714d89f4a1199.jpg
Grad Zrenjanin odlučio se za vrlo morbidan potez - umesto ...
cache/resized/6062a8ab9c8a2e075e8547f179f34618.jpg
Centar za obuku pasa Vojske Srbije bogatiji je za sedam ...
petak, 15 april 2022 05:38

Nova serija trovanja pasa u Gračanici

Napisano

Više pasa otrovano je sinoć u Gračanici u blizini stambenih zgrada na Padalištu, kao i na obližnjoj njivi. Meštani su zabrinuti. Smatraju da ovo nije rešenje problema pasa lutalica, a pre svega jer se otrov baca u naselju gde živi veći broj dece.

Stanari zgrada na Padalištu, sinoć oko 20 časova primetili su čudno ponašanje pasa na ulici.

Kada su im se približili kako bi videli šta im je, uočili su da psima iz usta izlazi pena i da im tela na zemlji podrhtavaju.

„Ubrzo smo zaključili da je u pitanju neko trovanje“, kazao je za KoSSev jedan od stanara zgrade na Padalištu i dodao da je odmah o tome obavestio Udruženje za zaštitu životinja „Šapa“ iz Kosovske Mitrovice.

Iz Udruženja su, kako je objasnio, odmah dobili instrukcije šta da primene kako bi ih spasili. Ipak, u tome nisu uspeli.

„Pa čak i onaj kojeg smo sinoć uspeli da spasemo, jutros je uginuo“, objašnjava.

Ovaj meštanin ističe, da zbog mraka nije uspeo sinoć da vidi koliko je pasa otrovano, ali da je jutros leševe otrovanih pasa uočio, kako na pragu zgrade tako i širom njive koja se nalazi u blizini.

„Razumem zabrinutost ljudi zbog povećanja pasa lutalica, ali ovo nije normalan ljudski i civilizacijski način da se njihov broj smanji“, poručuje meštanin.

Ističe da se trovanjem u opasnost dovodi i javno zdravlje stanara.

„Trovanje se dogodilo u naseljenom mestu, gde pre svega ima mnogo dece iz celog naselja, a koja se upravo tu igraju“, dodaje.

Zabrinuti meštanin podseća i da ovo nije prvi put da se trovanje pasa dešava na ulicama Gračanice, ali dodaje da nikada nije bilo kao ovaj put.

„Prošle godine je bilo jednom, a prethodnih godina više puta. Ali sada je baš grozno“, opisuje.

Tekst i fotografija preuzeti: sa portala KoSSev Kosovo Sever

Arilje - Jedno od najstarijih udruženja u Srbiji, koje je osnovano davne 1922. godine, kada je na ovim prostorima vladala monarhija,u petak 15. aprila, tačno na svoj rođendan, obeležiće veliki jubilej, vek postojanja.

„Svoj stoti rođendan proslavićemo svečanom sednicom u Sokolskom domu u Arilju. Ceremonija počinje u 15 časova, a prisutnima će se obratiti i predsednik opštine. Zaslužnim lovcima biće dodeljena ordenja Lovačkog saveza Srbije i naše plakete”, rekao je predsednik Lovačko udruženje „Branko Đonović”, Mirko Luković.

Inače, LU „Branko Đonović“ – Arilje trenutno broji 350 članova, a gazduje na 30.000 hektara lovne površine. Poseduju dva lovačka doma (Visoka i Cerova - 18 ležajeva) i oko 30 samostalnih čeka. Gajene divljači su divlja svinja, srneća divljač, zec i fazan. Lovno-uzgojni objekti su prihvatilište za fazansku divljač, prihvatilište za srneću divljač, 46 hranilišta za krupnu divljač, 48 solišta, 44 hranilišta za sitnu divljač.

GZS

Dan zaštite prirode u Srbiji na više lokacija je obeležen 11. aprila, a kod Kikinde je pronađena otrovana jedinka orla krstaša, ptice sa nacionalnog grba, saopštilo je danas Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Orao je pronađen na oranici u blizini Kikinde, a po svemu sudeći stradao je hraneći se zatrovanom lisicom, dok su u njegovoj blizini nađeni i leševi mišara, takođe, strogo zaštićene vrste.Timovi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i njihove mađarske kolege iz organizacije MME – BirdLife Hungary, zajedno sa specijalno obučenim psima za pretragu terena, izlaze na teren kako bi otkrili leševe životinja i zatrovane mamce.

„Izuzetno nas je pogodila i uznemirila vest o otrovanom mladom krstašu kod Kikinde. Mima i Mihajlo, prošlogodišnji mladunci mesecima borave upravo na severu Banata i u južnoj Mađarskoj, što pokazuje satelitsko praćenje. Izlaganje otrovnim mamcima može da bude kobno za najređe ptice u Srbiji. Gubitak svake jedinke krstaša predstavlja ogromnu štetu za našu prirodnu baštinu i surovo unazađuje napore da na nebo iznad Srbije vratimo te veličanstvene ptice“, navodi Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Trovanje divljih životinja, posebno ptica grabljivica, jedna je od najvećih opasnosti za njihov opstanak u Srbiji. Samo u poslednje 22 godine od posledica trovanja širom Srbije stradalo je preko 2.300 jedinki zaštićenih ptica, od čega više od 100 orlova belorepana. U većini slučajeva trovanje je bilo namerno i korišćeni su mamci koji su tretirani pesticidima, poput zloglasnog Furadana.

Javnost u Srbiji duže od osam godina čeka na osnivanje Radne grupa za sprečavanje trovanja i uspostavljanje Protokola o postupanju u slučajevima trovanja divljih životinja, što je preduslov da se sve učestaliji zločini prema prirodi učinkovito istražuju i kažnjavaju.

Ono što ometa pomak su institucije koje slabo sarađuju i nevoljno postupaju prema zakonom definisanim nadležnostima, dok građani i udruženja za zaštitu ptica i prirode iz meseca u mesec pronalaze nove leševe zaštićenih vrsta,Orlovi krstaši dospeli su u žižu javnosti 2016. godine kada je obelodanjeno da su u Srbiji preostale svega dve jedinke. Već narednog proleća članovi i volonteri Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije započeli su za naše prilike nesvakidašnji program čuvanja poslednjeg gnezda ove kritično ugrožene vrste.

Bdenje na teritoriji orlova Bore i Eržike doprinelo je da oni od 2017. do 2021. uspešno podignu sedam mladunaca, te da se u okolini pojave i novi orlovski parovi.

„Ovog proleća u Srbiji je prisutno najmanje pet parova krstaša i svi se gnezde u prostranom Banatu. Nema veće radosti i ponosa za nas zaštitare prirode od trenutka kada ugledamo orlove na mestima gde ih do skoro nije bilo moguće sresti. Tada postajemo svesni da ogroman terenski rad i nesebičan trud za očuvanje zajedničkog bogatstva daje rezultate na koje može da bude ponosan svaki naš građanin“, ističe Slobodan Knežević, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Orlove krstaše većina građana doživljava kao nacionalni simbol i zabrinuta je za njihov opstanak, a slučaj otrovanog krstaša kod Kikinde uznemirio je varoš na severu Banata.

„Nadamo se da će uz našu pomoć predstavnici inspekcija za zaštitu životne sredine, šumarstva i lovstva, te veterine, kao i policijski službenici dati sve od sebe da prikupe dokaze koji bi mogli da dovedu do otkrivanja i kažnjavanja trovača“, pojasnio je Milan Ružić, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. smatraju u DruštvSrbije. Tekst i fotografija preuzeti:RTS

 
 

Nova Varoš – Nikada do sada lovci na planini Zlatar dve večeri zaredom nisu ostvarili ovakav uspeh i odstrelili čak 19 lisica. Čekajući u zasedi i po nekoliko sati, lovci iz udruženja “Kozormor” bistrog oka i velikog strpljenja da namame a zatim i odstrele predatore koji su im mesecima unazad zadavali muke.

“Na mrsilištu gde smo čekali vukove zimus, a na kraju lovne sezone, primetili smo povećan broj lisica pa smo se nakanili da ih odstrelimo. Lisice napadaju pilad, malu živinu, opasni su predatori i uništavaju zeca, zatim lanad. Možete zamisliti na tom jednom malom prostoru kad 19 lisica odstranite koliko je ostalo zečića i lanadi, srna itd. Sve je urađeno iz ’čeke’ za vukove”, objašnjava za RINU, Dušan Smiljanić iz lovačkog udruženja “Kozomor” iz Nove Varoši.Lisice su odstreljene sa nekih 80-90 metara iz karabinske municije, a on, kaže, nije bio sam, već mu je pomoć pružio lovac Rade Leković.

Kao posebnu zanimljivost izdvaja to da na Zlataru i okolini ima sve više medveda.“Medvedi su trajno zaštićena vrsta. Ima ih sedam ili osam komada. Međutim, u zadnje vreme pojavilo ih se baš dosta. Još četiri ili pet više u odnosu na pre i to na malom prostoru”, upozorava Smiljanić.

Ipak, on “spušta loptu” tvrdeći da medved neće da napadne čoveka i da ljudi ne treba da budu uplašeni.“Oni su biljojedi, stradaće neka košnica sa pčelama. Vole šumsko voće, pečurke. Za 45 godina ovde nije bio nikada napad na čoveka, poručujem svima da budu bezbrižni”, zaključuje sagovornik RINE.

Tekst i fotografija preuzeti;SANDZAK live (Rina)

 
OGLAS
 
 

I na području grada Šibenika divljina je u bliskom kontaktu ili zalazi u urbano, a lovci u suradnji s gradskom upravom postaju "komunalci", jer je, osim iznimno, redoviti lov zakonski zabranjen 200 metara od naselja. Konkretno, riječ je o Zablaću, šibenskoj gradskoj četvrti uz more omeđenoj u zaleđu, prema kanalu svetog Ante i naselju Mandalina gustom borovinom – i čagljevima, grabežljivcima nalik mješancu vuka i lisice.

Prema procjeni Krste Grgasa, mještanina i lovca, člana LD-a "Šibenik", zadnjih nekoliko godina na tom nevelikom području obitava barem 20, ako ne i više jedinki, raspoređenih, prema svemu sudeći, u tri čopora. Procjenjuje to po njihovu glasanju kada se spusti noć, jer čagalj danju miruje skriven i rijetkost ga je vidjeti.

LOŠE NAVIKE LJUDI

Neupućenima, a dosta građana ne zna o čemu je riječ, njihovo "žaljenje", kao da plaču i nariču djeca izaziva jezu, no dobra je vijest da čagalj nije opasan za ljude. Još manje otkako je u cijeloj zemlji iskorijenjena bjesnoća, no poguban je za plemenitu divljač i stoku. S lakoćom ugrabi janjca, ponekad i ovcu, a kako oko Zablaća nema nikakva stočarstva, niti je divljači u izobilju, čaglja vjerojatno dobrim dijelom privlači otpad koji bacaju ljudi

Ne znači, dakako, da ga ostavljaju mještani, no znajući navike dijela građana da svoje kante za otpad uopće ne iznose pred vrata komunalcima na pražnjenje nego svoje smeće odvoze autima i bacaju u prirodu gdje stignu, jasno je da tako hrane i čagljeve. K tome, u neposrednoj blizini Zablaća je i kompleks hotela "Amadria park", bivši "Solaris" i ljeti prava turistička košnica: umjesto klape, piva čagalj ispo' volta, ili klapi šekondira!?

– Zasad ih u većem dijelu Zablaća samo čujemo, drže se oko sela. Ako se noću gdje vrzmaju, to je na krajnjem rubu naselja i, srećom, u misto još uvik ne zalaze – kaže Krste Grgas.Zabrinut je kao lovac jer su se čagljevi raskotili preko mjere. U hijerarhiji divljih predatora iz obitelji pasa to otprilike izgleda ovako: gdje su čagljevi, nema lisice, a gdje ima vuka, slabo ima ovih drugih. Ko jači, taj kvači, kao posvuda.

– Ode je čagalj potira lisicu, a više nema divljih svinja – govori Grgas. Krmačicama s potomstvom triba mir, a čagalj će u pravilu napasti mladunče, čak i odraslu divlju svinju kada se udruži u čopor.

POGONIČI U AKCIJI

Podsjećamo da je upravo zbog prave najezde divljih svinja na gradskom području koje su čagljevi protjerali Grad Šibenik, među prvim lokalnim samoupravama u zemlji, donio odluku da se jedino u posebnim prilikama i izvan redovitih aktivnosti u lovištu, lovcima omogući djelovanje i unutar zone 200 metara od naselja, što je inače zabranjeno Zakonom o lovstvu. Ukupan obuhvat tih površina izvan lovišta, kako im je službeni naziv, u šibenskom okružju iznosi 3169,07 hektara, od čega 1768,50 hektara obuhvaća izgrađena građevinska područja gradskih naselja, a preostala površina je pojas budućih građevinskih područja naselja prema Prostornom planu.

Prilikom lova unutar 200 metara tampon-zone između urbanih zaštićenih površina i lovišta u pravilu se ne koristi oružje i kada jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Grad Šibenik, zatraži intervenciju od lovaca na temelju odluke o komunalnom redu, tada u područje gdje je zabranjena upotreba lovačkog oružja zalaze jedino pogoniči. Oni divljač tjeraju prema lovcima, koji zbog sigurnosti građana i imovine obično čekaju izvan 200-metarske zone, na granici s lovištem, ne bi li se omogućilo zakonski opravdano uklanjanje divljači s površina izvan lovišta na najprihvatljiviji i najbrži mogući način.U nedavnoj hajci u Zablaću, kao osiguranje zbog blizine naselja bili su angažirani šibenski komunalci zajedno s policijom. Tako to izgleda zakonski i tehnički, u smislu provedbe, no u praksi stvar s čagljevima nije toliko jednostavna. Nije odstrijeljen ni jedan, premda je u lovačkom stroju bilo 40-ak lovaca.

– Dva-tri čaglja su se izvukla, viđeni su izvan puškometa – veli Krste Grgas.

Lani su imali uspjeha u klasičnim hajkama, no on je uvjeren da će, radi smanjenja populacije čagljeva naseljenih praktički usred urbanog područja, trebati promijeniti taktiku.

– Vjerojatno ćemo postaviti mečilišta s iznutricama stoke i tako primamiti čagljeve. Konačnu odluku će doniti uprava lovačkog društva – ističe Grgas.

NIJE UGODNO SLUŠATI

Nikakvih pritužbi mještana na eventualne neugodnosti u vezi s čagljevima – izuzev noćnih koncerata – nije primila Branka Badžim, predsjednica gradske četvrti Zablaće, koja nas je uputila na "dečke" u lovačkim odorama, a o hranidbenim navikama čopora 8-9 jedinki svjedoči Ive Lucić, prodavač na osamljenoj pomorskoj benzinskoj crpki Lukoila u mandalinskoj uvali Duboka, nekoliko stotina metara preko porta udaljenoj od šibenske rive.

– Prvi put vidio sam cili čopor kada sam dolazio u noćnu smjenu, prije pet godina. Dotad ih nije bilo i mogu vam reći da nam nije bilo nimalo ugodno slušati njihovo zavijanje i jaukanje, ali navikli smo – govori Lucić.Čagljevi se spuste borovim šumarkom niza strminu do njihova kontejnera s otpadom i tu se motaju, privuče ih miris. Nisu baš ni plašljivi, svjedoči naš sugovornik, dodajući da nikakvih neugodnosti nije bilo.

Svatko se bavi svojim poslom, kao onaj vepar, golem kao omanji auto koji je prije nekoliko godina jednog jutra osvanuo pred "Amadrijinim" prvokategornikom hotelom "Ivan", punom turista. Ukipio se na ulazu pred pokretnim vratima i tako nepomičan ostao nekoliko dugih minuta dok se nije okrenuo i mirno odšetao. Kakvu bi samo strku izazvao da je uključio senzor i protrčao pored recepcije?

A sada, ne piva to klapa ispo' volta, nego je čagalj! I dobro je dok piva.

Tekst i fotografija preuzeti:Sibenski

 
OGLAS
 
 

I na području grada Šibenika divljina je u bliskom kontaktu ili zalazi u urbano, a lovci u suradnji s gradskom upravom postaju "komunalci", jer je, osim iznimno, redoviti lov zakonski zabranjen 200 metara od naselja. Konkretno, riječ je o Zablaću, šibenskoj gradskoj četvrti uz more omeđenoj u zaleđu, prema kanalu svetog Ante i naselju Mandalina gustom borovinom – i čagljevima, grabežljivcima nalik mješancu vuka i lisice.

Prema procjeni Krste Grgasa, mještanina i lovca, člana LD-a "Šibenik", zadnjih nekoliko godina na tom nevelikom području obitava barem 20, ako ne i više jedinki, raspoređenih, prema svemu sudeći, u tri čopora. Procjenjuje to po njihovu glasanju kada se spusti noć, jer čagalj danju miruje skriven i rijetkost ga je vidjeti.

LOŠE NAVIKE LJUDI

Neupućenima, a dosta građana ne zna o čemu je riječ, njihovo "žaljenje", kao da plaču i nariču djeca izaziva jezu, no dobra je vijest da čagalj nije opasan za ljude. Još manje otkako je u cijeloj zemlji iskorijenjena bjesnoća, no poguban je za plemenitu divljač i stoku. S lakoćom ugrabi janjca, ponekad i ovcu, a kako oko Zablaća nema nikakva stočarstva, niti je divljači u izobilju, čaglja vjerojatno dobrim dijelom privlači otpad koji bacaju ljudi

Ne znači, dakako, da ga ostavljaju mještani, no znajući navike dijela građana da svoje kante za otpad uopće ne iznose pred vrata komunalcima na pražnjenje nego svoje smeće odvoze autima i bacaju u prirodu gdje stignu, jasno je da tako hrane i čagljeve. K tome, u neposrednoj blizini Zablaća je i kompleks hotela "Amadria park", bivši "Solaris" i ljeti prava turistička košnica: umjesto klape, piva čagalj ispo' volta, ili klapi šekondira!?

– Zasad ih u većem dijelu Zablaća samo čujemo, drže se oko sela. Ako se noću gdje vrzmaju, to je na krajnjem rubu naselja i, srećom, u misto još uvik ne zalaze – kaže Krste Grgas.Zabrinut je kao lovac jer su se čagljevi raskotili preko mjere. U hijerarhiji divljih predatora iz obitelji pasa to otprilike izgleda ovako: gdje su čagljevi, nema lisice, a gdje ima vuka, slabo ima ovih drugih. Ko jači, taj kvači, kao posvuda.

– Ode je čagalj potira lisicu, a više nema divljih svinja – govori Grgas. Krmačicama s potomstvom triba mir, a čagalj će u pravilu napasti mladunče, čak i odraslu divlju svinju kada se udruži u čopor.

POGONIČI U AKCIJI

Podsjećamo da je upravo zbog prave najezde divljih svinja na gradskom području koje su čagljevi protjerali Grad Šibenik, među prvim lokalnim samoupravama u zemlji, donio odluku da se jedino u posebnim prilikama i izvan redovitih aktivnosti u lovištu, lovcima omogući djelovanje i unutar zone 200 metara od naselja, što je inače zabranjeno Zakonom o lovstvu. Ukupan obuhvat tih površina izvan lovišta, kako im je službeni naziv, u šibenskom okružju iznosi 3169,07 hektara, od čega 1768,50 hektara obuhvaća izgrađena građevinska područja gradskih naselja, a preostala površina je pojas budućih građevinskih područja naselja prema Prostornom planu.

Prilikom lova unutar 200 metara tampon-zone između urbanih zaštićenih površina i lovišta u pravilu se ne koristi oružje i kada jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Grad Šibenik, zatraži intervenciju od lovaca na temelju odluke o komunalnom redu, tada u područje gdje je zabranjena upotreba lovačkog oružja zalaze jedino pogoniči. Oni divljač tjeraju prema lovcima, koji zbog sigurnosti građana i imovine obično čekaju izvan 200-metarske zone, na granici s lovištem, ne bi li se omogućilo zakonski opravdano uklanjanje divljači s površina izvan lovišta na najprihvatljiviji i najbrži mogući način.U nedavnoj hajci u Zablaću, kao osiguranje zbog blizine naselja bili su angažirani šibenski komunalci zajedno s policijom. Tako to izgleda zakonski i tehnički, u smislu provedbe, no u praksi stvar s čagljevima nije toliko jednostavna. Nije odstrijeljen ni jedan, premda je u lovačkom stroju bilo 40-ak lovaca.

– Dva-tri čaglja su se izvukla, viđeni su izvan puškometa – veli Krste Grgas.

Lani su imali uspjeha u klasičnim hajkama, no on je uvjeren da će, radi smanjenja populacije čagljeva naseljenih praktički usred urbanog područja, trebati promijeniti taktiku.

– Vjerojatno ćemo postaviti mečilišta s iznutricama stoke i tako primamiti čagljeve. Konačnu odluku će doniti uprava lovačkog društva – ističe Grgas.

NIJE UGODNO SLUŠATI

Nikakvih pritužbi mještana na eventualne neugodnosti u vezi s čagljevima – izuzev noćnih koncerata – nije primila Branka Badžim, predsjednica gradske četvrti Zablaće, koja nas je uputila na "dečke" u lovačkim odorama, a o hranidbenim navikama čopora 8-9 jedinki svjedoči Ive Lucić, prodavač na osamljenoj pomorskoj benzinskoj crpki Lukoila u mandalinskoj uvali Duboka, nekoliko stotina metara preko porta udaljenoj od šibenske rive.

– Prvi put vidio sam cili čopor kada sam dolazio u noćnu smjenu, prije pet godina. Dotad ih nije bilo i mogu vam reći da nam nije bilo nimalo ugodno slušati njihovo zavijanje i jaukanje, ali navikli smo – govori Lucić.Čagljevi se spuste borovim šumarkom niza strminu do njihova kontejnera s otpadom i tu se motaju, privuče ih miris. Nisu baš ni plašljivi, svjedoči naš sugovornik, dodajući da nikakvih neugodnosti nije bilo.

Svatko se bavi svojim poslom, kao onaj vepar, golem kao omanji auto koji je prije nekoliko godina jednog jutra osvanuo pred "Amadrijinim" prvokategornikom hotelom "Ivan", punom turista. Ukipio se na ulazu pred pokretnim vratima i tako nepomičan ostao nekoliko dugih minuta dok se nije okrenuo i mirno odšetao. Kakvu bi samo strku izazvao da je uključio senzor i protrčao pored recepcije?

A sada, ne piva to klapa ispo' volta, nego je čagalj! I dobro je dok piva.

Tekst i fotografija preuzeti:Sibenski

 
Strana 5 od 68

Adresar Lovačkih udruženja Adresar prodavnica lovačke opreme Adresar kinoloških udruženja

Pročitajte još i ...

U ROVINJU IZLUČENO 7 GRLA Uspješno održa…

14-03-2022 Hits:126 Lov na divlje svinje Nenad - avatar Nenad

Prošlog je vikenda u organizaciji Grada Rovinj-Rovigno, Nature Histrice i Lovačkog društva Rovinj-Rovigno održan skupni lov na divlju svinju na području park šume Zlatni Rt, Škarabe i Cuvi prilikom čega je sa tog područja izlučeno ukupno 7 grla divlje svinje. U lovu je sudjelovalo 29 lovaca i 10 pasa. Obzirom da...

Read more

Nastradali lovci u lovu

25-11-2013 Hits:22120 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

U Gornjoj Gorevnici kod Čačka u nedelju ujutro je pronađeno beživotno telo muškarca, potvrđeno je Tanjugu u Policijskoj upravi. Kako navode, policija je dobila obaveštenje iz čačanske službe Hitne pomoći u nedelju ujutro oko 9 časova, da je pronađeno telo pedesetjednogodišnjeg muškarca. Uviđaj je izvršio viši javni tužilac Zoran Pešić, uz prisustvo...

Read more

Leto prirodna pojilišta za divljač su ne…

30-07-2015 Hits:5145 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

O tome koji je značaj vode za opstanak divljači u lovištu pisali smo nekoliko puta (vidi ovaj link) kako i na koji način da se obezbedi kvalitetna pijaća voda za divljač u letnjim danima poseti link. U lovištu gde je povoljna hidrološka situacija, gde ima prirodnih planinskih izvora vode, potrebno je...

Read more

II konkurs karikature „lov, ribolov i - …

28-11-2012 Hits:11128 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

Konkurs karikature restorana Lovac, koji se organizuje u saradnji sa Udruženjem karikaturista Srbije FECO, prelazi u tradiciju. Ove godine, konkurs se raspisuje na temu “Lov, ribolov i - krivolov”. Svi zainteresovani karikaturisti treba da dostave do tri rada na adresu: Kreativa Unlimited, Poštanski fah 4, 11173 Novi Beograd ili putem e-mail...

Read more

Deset godina sa Vama prvi lovački portal…

29-04-2021 Hits:676 Manifestacije i dogadjaji Administrator - avatar Administrator

danas proslavljamo deseti rođendan našeg i Vašeg portala Lovačke-Priče.com

Read more

Vrste lovišta

24-03-2016 Hits:7561 Edukacija Branko Đurđević - avatar Branko Đurđević

Lovište je površina zemljišta, voda i šume, kao i vazduh iznad te površine, koja predstavlja prirodnu celinu i obezbeđuje ekološke i ekonomske uslove za uspešno gajenje jedne ili više vrsta divljači. Lovište je jedinstvena površina dela prirodne i antropogene celine na kojoj ekološki uslovi omogućavaju proizvodnju – razmnožavanje, gajenje, zaštitu...

Read more

Zbog visokih temperatura obezbedite dovo…

30-07-2013 Hits:159346 Edukacija Urednik portala - avatar Urednik portala

O tome koliki je značaj vode za opstanak divljači u lovištu ne treba trošiti previše reči. Ovaj značaj je posebno izražen u sušnim i letnjim mesecima kada mnoge reke, kanali, potoci nemaju dovoljnu količinu vode. Da bi se što više smanjile posledice suše po divljač potrebno je adekvatno se pripremiti...

Read more

LD Bukulja

08-12-2015 Hits:3681 Lovačka udruženje Administrator - avatar Administrator

Nažalost još uvek nemamo više informacija o ovom udruženju ...

Read more

Sokolarstvo

21-08-2012 Hits:83068 Edukacija Urednik portala - avatar Urednik portala

Ne zna se tačno kada i gde je sokolarstvo nastalo, ali prve pisane tragove o sokolarstvu nalazimo u Kini oko 2000 god. p.n.e. Od tada sokolarstvo se sreće u svim civilzacijama do danas, kao dokaz tome da je sokalarstvo kroz istoriju bilo sastavni deo života ljudi nalazimo mnoge tragove u...

Read more

Kako se nekada lovilo u LU Lazarevac

23-02-2018 Hits:2937 Lov nekada Aleksandar  - avatar Aleksandar

Lov na teritoriji opštine Lazarevac datira još od danivna. Prvo Lovačko udruženje osnovano je davne 1899 godine samo tri godine kasnije od osnivanja Lovačkog Saveza Srbije. Prvi predsednik Lovačkog udruženja Lazarevca bio je Milovan Damnjanović ugledni lazarevački trgovac. Lov se tih godina u malenoj varošici Lazarevcu dosta rasprostranio najviše iz...

Read more

37. sajam nautike, lova i ribolova

22-02-2015 Hits:5320 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

37. Međunarodni sajam nautike, lova i ribolova i ove godine će se održati od 25. februara do 01. marta 2015 godine na Beogradskom sajmu u hali broj 5. Specijalizovani sajam plovila svih vrsta, nautičke opreme, opreme za lov i ribolov, sportove na vodi i ronjenje, kamp i outdoor opreme. Sajam će se...

Read more

Zapažen uspeh lovaca LU "Srna"…

11-11-2017 Hits:3256 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Na jubilarnim 50. sajmu lova i ribolova Lorist u Novom Sadu centralno mesto zauzela je izložba trofeja najveća u Evropi u 2017 godini. U Vladi Vojvodine, u subotu, 30. septembra, proglašena su četiri nova nacionalna šampiona. Ono što je posebno zanimljivo su novi prvaci – srndaća, jelen lopatar, lobanja šakala i...

Read more

XI MEDJUNARODNA IZLOZBA PASA SVIH RASA C…

24-03-2022 Hits:157 Kinologija Nenad - avatar Nenad

SUDIJE FCI 1 Duško Jovanović (SRB) Sve rase All breeds FCI2 Zoran Ćurčić (SRB) Engleski buldog, Ruski crni terijer, Kane Korso, Rotvajler, Pincer, Nemački boxer, Šar Pej, Nemačka doga, Doberman, Napuljski mastif, Bulmastif, Bernandinac, Bordoška doga, Bernski planinski pas, Njufaundlender. English Bulldog, Black Russian Terrier, Cane Corso, Rottweiler, Pinscher, German Boxer, Shar Pei, Great Dane, Doberman, Napolitan Mastiff...

Read more

Blace 2016. Vuku u pohode

22-01-2016 Hits:4661 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

XIX Tradicionalna međunarodna manifestacija Vuku u pohode, održaće se 30. i 31.01.2016 u Blacu. 30.01.2016 u 06:30h okupljanje lovaca isped hotela ,,Jezero,, u Blacu. 31.01.2016 u 06:30. okupljanje lovaca ispred lovačkog doma u Blacu. U lovu mogu da učestvuju samo lovci koji dobiju odobrenje (overenu prijavu) od strane lovačkog udruženja. Lov je dozvoljen...

Read more

Prehrana srneće divljači

23-12-2011 Hits:51418 Edukacija Urednik portala - avatar Urednik portala

Zima je najnepovoljnije godišnje doba za srneću divljać zbog hladnoće i velike vlažnosti, da bi što lakše srneća divljač preživela dugi zimski period potrebno je izgraditi u lovištu hranilišta za prehranu na mestima gde se divljač zadržava u zimskom periodu. Jedno hranilište za prehranu srneće divljači u lovištu dovoljno je za...

Read more