Poslednje objave
cache/resized/f9158b2724f741452f362891a0156e03.jpg
... kada dođu ti neki dani zbog kojih se pitaš zašto nema ...
cache/resized/feee6291ae64629fd901cd3c4c118e85.jpg
Stradao lovac iz Šapca: Puška slučajno opalila J. M. (52) ...
cache/resized/4faaa69275caccae64c7fd82ab53b3ca.jpg
Ministar Gašić: Lovci i dalje odgovorni za bezbedno ...
cache/resized/4b0939f72d05c0e61b5dae6a5ee29e22.jpg
Stradao mladi lovac, puška opalila slučajno, a metak ga ...
cache/resized/dab7c010685275b660cf1189089d9543.jpg
Blizu 1.500 lovaca u SBK-u već četvrtu godinu ne mogu u lov ...
cache/resized/d03d46d1ec16beaa8950b3a772322d05.jpg
Prošle nedelje počela je sezona lova na fazane. Lep ...
cache/resized/04616e033a9e51a127e53f6ad783bbd8.jpg
Lovačko udruženje Zlatibor izgradilo volijeru za prihvat ...
cache/resized/9611f9cda0d153064c8feaba0bdd6d18.jpg
Lovci spasili mladučne medvjeda, pa se našli pod istragom ...
ponedeljak, 17 april 2023 20:29

Povratak jelena na područje “Donjeg Srema”

Napisano
RUMA - Područje "Donjeg Srema" je jedino geografsko područje Srema u kome se obični jelen  u poslednjih 60 godina nalazi na biološkom minimu. Na području Fruške gore tokom 2009. godine započet je projekat reintrodukcije jelena, tj. njegovo ponovno naseljavanje, koji je realizovao NP ”Fruška Gora”. Na području tzv. "Gornjeg Srema" koji obuhvata šumski kompleks Bosutskih šuma, zatim područje nekadašnjeg vojnog lovišta Morović i područje između reka Save, Studve i Bosuta, tokom ratnih dejstava 90-tih godina, brojno stanje matičnih fondova običnog jelena je značajno smanjeno, a u pojedinim delovima dovedena na biološki minimum.
U proleće 2014.godine, područje "Gornjeg Srema" je pogodila katastrofalna poplava, tokom čijeg trajanja je delimično stradao tek oporavljeni fond običnog jelena. Od 2015-2017. godine izvršeno je naseljavanje ukupno 88 jedinki jelena, od čega je 50 jedinki genetskog porekla iz južne Mađarske i 38 jedinki sa područja istočnih Karpata u Rumuniji.
Na području "Donjeg Srema" trenutna brojnost i struktura populacija jelenske divljači u slobodnoj prirodi je na biološkom minimumu, što je znatno ispod mogućnosti prirodnih potencijala staništa.Obični jelen je sastavni deo ukupnog biodiverziteta naše zemlje. Jelen ima brojne pozitivne uticaje na šumske i druge ekosisteme, i bez njega oni ne mogu adekvatno da funkcionišu. Zato je veoma važan proces reintrodukcija i ojačavanje postojećih mikro-populacija matičnih fondova jelena.
Na području "Donjeg Srema"  izuzetne bogate tradicije i velikog istorijskog značaja, nalazi se lovište posebne namene kojim gazduje JP "Vojvodinašume". Lovište "Posavsko lovište Kupinik" je nekadašnje carsko lovište Austrougarske monarhije i lovište kraljevine Jugoslavije.
"Kupinik" carsko lovište 
Godine 1874. aktom austrougarskog dvora lovište "Kupinik“ je prvi put stavljena pod zaštitu kao carsko lovište Habsburške dinastije.U 19. veku pojavljuju se prvi pravi lovci. Obedska bara(Der Obedska Teich) koja je tada pripadala Habsburškoj monarhiji, bila je lovište u kome su često boravili i lovili prestolonaslednik Franc Ferdinand i kraljević Rudolf Ferdinand.
Nakon završetka prvog svetskog rata, tačnije od 1919. godine ukazom Krunskog saveta, šire područje "Obedske bare“ postaje kraljevsko lovište dinastije Karađorđevića. Tridesetih godina XX veka Margareta Walter ornitolog iz Berlina snima prvi film o Obedskoj bari.
Istorijat lovišta "Kupinik“ nas obavezuje da tom lovištu vratimo stari "aristokratski sjaj", i da na to područje ponovo naselimo jelena čije brojno stanje je danas na biološkom minimumu. Naseljavanjem običnog jelena, lovište "Kupnik" biće deveto lovište u JP "Vojvodinšume" koje gazduje jelenom kao gajenom vrstom. Da bi se projekat naseljavanja i ojačavanje postojeće populacije realizovao na dugoročan i održiv način, izgrađeno je uzgajalište običnog jelena "Matijevica", koje će omogućiti kontinuiran uzgoj jelena radi njegovog naseljavanja na području lovišta "Kupinik", šireg područja Obedske bare i u lovišta drugih korisnika na području“Donjeg Srema“, navode iz JP "Vojvodinašume".
Uzgajalište običnog jelena "Matijevica" - lovište "Kupinik"
Posavsko lovište "Kupinik“ je površine 8.740 h, u kome je početkom 2020.godine započeta je izgradnja prvog uzgajališta posebne namene običnog jelena na području Srema. Planirano mesto izgradnje uzgajališta za intenzivno gajenje običnog jelena lokacijski je smešteno u Gazdinskoj jedinici ''Matijevica – Kadionica '' Šumske Uprave Kupinovo, koje će biti ukupne površine 1.017,04 ha.
Uzgajalište jelena "Matijevica" imaće ukupno 5 uzgojnih separata koja će tehnološki biti povezana u jednu tehnološku celinu, radi što kvalitetnijeg selekcijskog uzgoja. Matični fond od 50 jedinki (35 košuta i 15 jelena) je nabavljen iz uvoza, iz najboljih jelenskih uzgajališta iz Mađarske.
Vrednost radova na uzgajalištu "Matijevica"
Ukupna vrednost radova sve tri faze izgradnje i opremanje lovno-tehničkim objektima i opremom uzgajališta jelena "Matijevica" je 45.000.000 miliona, a vrednost matičnog fonda je oko 16.000.000 din. Ukupna vrednost radova i matičnog fonda običnog jelena je 61.000.000,00 din.
Prevashodna namena uzgajališta za jelena je proizvodnja biološki selekcionisane jelenske divljači, čija će namena biti naseljavanje u otvoreni deo lovišta "Posavskog Lovišta Kupinik" i druga lovišta na području "Donjeg Srema“, komercijalna prodaja žive jelenske divljači iz uzgajališta drugim korisnicima lovišta na području AP Vojvodine i Srbije.
Jelenska divljača u lovišta "Kupinik“ i na području Donjeg Srema je na biloškom minimumu u proteklih 30 godina, i ovim zajedničkim projektom JP "Vojvodinašume" i Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, planirano je da u periodu 2024-2034.godine da se na uzgajališta jelena "Matijevica“  na područje Donjeg Srema i lovišta "Kupinik“ naseli između 150 i 175 jedinki običnog jelena kao autohtone vrste ovog područja Srema ,Vojvodine i Srbije. Osnovni cilj i zadatak naseljavanja je unapređivanje genetskog potencijala matičnih fondova jelenske divljači, zatim usklađivanje odnosa polova jelenske divljači i popunjavanje brojnosti do optimalnog brojnog stanja jelenske divljači u skladu sa važećim planskim dokumentima. Programom gazdovanja uzgajalištem posebne namene “Matijevica“ planira se da svake godine selekcioniše i uhvati između 20-25 biološki najvrednijih jedinki koje će biti naseljene u neko od lovišta JP "Vojvodinašuma" ili komercijalno isporučeno drugim korisnicima lovišta.
 
Jelen u čuvenim evropskim i svetskim lovištima predstavlja ekonomski i biološki najznačajniju i najatraktivniju lovnu vrstu divljači. Za razvoj lovstva kao privredne delatnosti u okviru "zelene ekonomije“ i lovnog turizma kao segment elitnog turizma jedne države, obični jelen je noseća gajena vrsta koja može da bude generator razvoja lovstva i lovnog turizma jedne države.
 
Tekst preuzet:https://rtv.rs/
Foto:Lovacke Price(Ilustracija)
ponedeljak, 17 april 2023 20:19

Vukovi ovce kolju, država slabo pomaže

Napisano
Težak plasman jagnjadi, sve veći broj šakala i vukova na terenu, a sve manje radne snage, dovelo je do toga da mnogi pljevaljski stočari prodaju stada ovaca.
 
Mnogi stočari u neposrednoj blizini grada rasprodali su stada jer su, kako tvrde, svakodnevno trpjeli napade čopora pasa lutalica. U pljevaljskoj Veterinarskoj ambulanti tvrde da su mnogi stočari zbog čestih upada vukova prodali stada ovaca, ali da su povećali broj grla krupne stoke jer njima ne treba čoban.
 
Predsjednik Unije stočara sjevera Milko Živković navodi da je sve manje motivacije da se ljudi bave ovčarstvom, te da postoji mnogo razloga zbog kojih stočari prestaju da se bave ovom djelatnošću.
 
"Premije koje se daju kao podsticaj su veoma male. Veoma je teško prodati jagnjad, a svake godine je manji otkup i često stočari zbog toga trpe štetu", kaže Živković i navodi da je posebno teško što je na selu sve manje radne snage i što je sve manje onih koji mogu da se kreću i čuvaju stada.
 
"Imamo situaciju da je na terenu sve više vukova i šakala koji napadaju na stada ovaca koje se nikako ne mogu držati a da nemaju pastira koji će najveći dio dana provoditi pored njih. U našim selima to je veliki problem jer nema radne snage, znači nema ni čobana", ističe Živković.
 
Tokom prošle godine u više navrata na području Bobova, Kosanice, Meljaka, Bukovice i Potkovača vukovi su usmrtili na desetine ovaca i jagnjadi. Napadali su stada i u selima i naseljima blizu grada, kao što je bio slučaj u naselju Komini.
 
Predsjednik Mjesne zajednice Potkovač Vasilije Drobnjak kaže da na prostoru te MZ ima možda i više od dvadeset stočara koji drže ovce. Međutim, od tog broja njih deset ima od 50 do 100 ovaca, a ostali imaju po 10 do 20 ovaca. Drobnjak napominje da stočari nemaju načina da se izbore sa napadima čopora vukova koji sve češće desetkuju stada.
 
Iz Lovačkog društva "Pljevlja" kažu da je tokom lovne sezone ustrijeljeno više vukova i šakala, ali da još uvijek na terenu postoji veliki broj ovih krvoločnih zvijeri.
 
"Prema našim procjenama, na području pljevaljskih sela kreće se oko 50 vukova, koji su raspoređeni u više čopora, a pojedini se kreću i sami. Vukovi često napadaju i velike ovce, a šakali napadaju najčešće jagnjad", kaže predsjednik Lovačkog društva "Pljevlja" Rade Janjušević.
 
Milko Živković ocjenjuje da Vlada Crne Gore mora da razmisli na koji će način povećati premije za ovčarstvo jer, kako naglašava, sadašnjih deset eura ne može da stimuliše stočare da drže ovce. Kaže i da su u Srbiji znatno veće premije i da na svako grlo vlast daje subvenciju od 7.000 dinara, što je oko 59 eura. Pritom stočari za svako predato jagnje klanici imaju premiju od 2.000 dinara, što je oko 16 eura.
 
"U takvim okolnostima stočari u Srbiji imaju oko 75 eura premije na svaku ovcu",ističe Živković.
 
Vasilije Drobnjak ocjenjuje da je dobro što je smanjena granica za dobijanje premije ali smatra da bi bilo dobro da se ta premija što više poveća.
 
"Prethodnih godina stočar koji je držao ovce dobijao je premiju od 10 eura za onaj broj ovaca koji prelazi preko 30. Ove godine stočari dobijaju premiju za svaku ovcu preko broja 10", pojašnjava Drobnjak.
 
Medvjedi se umnožili na području Banjana
Mještani Banjana ovih dana suočavaju se sa napadima medvjeda na domaće životinje. Stočari kažu da ne postoji način da se izbore sa ovim problemom jer je medvjed zaštićena vrsta, te da su se u Banjanima umnožili. Stočar Mirko Eraković za RTCG je rekao da mu je medvjed udavio bika od blizu 1.000 kilograma.
 
"Hoćemo poljoprivredu da razvijamo, a medvjed podavi stoku, ne možeš ga ubiti jer bi išao u zatvor 4–5 godina", kaže stočar Momčilo Kilibarda i revolitirano dodaje: "Najbolje je da smičemo goveda, pa da podižemo medvjede i da ih muzemo i meso da jedemo".
 
Predsjednik Lovačkog saveza Nikola Marković za RTCG je rekao da i stočari podliježu određenim pravilima, te da moraju držati stoku zatvorenu. Naglašava da zakon kaže da se medvjed kod nas ne smije loviti ni ubiti.
 
"Stočari moraju da se obrate inspekciji i ona će izaći da vidi šta se i kako dogodilo", kaže Marković.
 
Foto:Lovacke Price
ponedeljak, 17 april 2023 18:10

У НАСЕЉУ НИЈЕ ДОЗВОЉЕН ЛОВ

Napisano
 Усред ноћи, усред Бањола, ловачком пушком устријелио дивљу свињу.
Пулска полиција завршила је криминалистичко истраживање над 62-годишњаком и утврдила сумњу да је извршио кривично дело недозвољен лов и риболов. Мушкарац се сумњичи да је 31. марта око 22 сата ловачком пушком убио дивљу свињу у насељу Бањоле, где је лов забрањен. Угинулу дивљач преузело је надлежно ловачко предузеће, а полиција је од мушкарца одузела ловачку пушку са оптиком и припадајућу муницију, а 62-годишњак је полицији предао две полуаутоматске пушке. Против мушкарца се подноси кривична пријава надлежном државном тужиоцу у редовном поступку.
 
 
Фотографија  :Ловачке Приче (илустрација)
Текст преузет:https://www.glasistre.hr/
Ловачко друштво (ЛУ) ‘’Гучево“ почело је са насељавањем свог ловишта европским јеленом, а за почетак су стигла два мужјака и осам кошута. Према речима управника ловишта ‘’Јадар’’ Владана Васића, насељавање јелена финансира Министарство пољопривреде, шумарства и водопривреде, а првих десет поклон су ЈП ‘’Србијашуме’’.
 
– Насељавање ће трајати наредних три до пет година и у том периоду планирано је да се у ловиште пусти од 50 до 80 јединки, што је огроман број и једно смо од ретких ловачких удружења у Србији које је добило овај пројекат који финансира држава. Тренутно у ловишту имамо два, три јелена, вероватно дошла са Цера, а генерално та врста је одавно нестала са овог терена. То је најкрупнија врста дивљачи у Србији и ретка су ловачка удружења код нас која уопште имају јелена у свом ловишту. Првенствени циљ је насељавање, да он опстане овде, адаптира се на средину и почне да се размножава, да број дивљачи дође до те мере да можемо да почнемо и комерцијални лов јелена. Животиње су привремено у подручју Троноше, док се не адаптирају, онда се пуштају у природу, а пошто имају велики радијус кретања свакако ће населити и остале делове ловишта. После тога долази нова тура јелена – објашњава Васић за ЛН.
 
Истиче да је одређени број јединки чипован ради праћења њиховог кретања, као и спречавања незаконитог лова. Напомиње и да су казне за незаконит лов вишемилионске како никоме не би пало на памет да их узима на нишан. Насељавање јелена је трећи капитални пројекат у претходних седам година којим ЛУ ‘’Гучево’’ побољшава стање у свом ловишту укупне површине нешто веће од 45.000 хектара.
 
– Поред тога што смо изградили узгајалиште за дивљу свињу и повећали њену бројност у ловишту, пуштамо их по 30 годишње, направили смо и фазанерију капацитета 20.000 фазанских пилића. Од пројекта насељавања јелена имаће велики значај и суседне општине Мали Зворник и Крупањ јер ће се он проширити и на њихову територију, па апелујемо и на управе суседних удружења да поведу рачуна о јеленима – казао је он.
 
Једна од најлепших и најграциознијих животиња тако је стигла у лознички крај и жеља је да у што већем броју ускоро крстари овдашњим шумама, а унапредиће и ловни туризам.
 
Т.М.С
Текст преузетhttp://loznickenovosti.com/:
Фото:Ловачке Приче (илустрација) 
Стручна комисија оценила је 27 узорака салама у Ловачком дому породице Пушчава.
 
 Ловачка породица Пушчава у општини Ловренц на Похорју организовала је у суботу 15. априла у Ловачком дому 3. саламијаду. 
 
Одзив ловаца и других мајстора домаће производње салама био је веома добар. Оцењено је 27 узорака салама од двадесет шест различитих домаћих произвођача. 
 
Стручни жири у саставу Марко Раковник, Матеј Пшеничник и Сречко Мумел имао је тежак посао, јер су све саламе биле веома укусне и добро направљене. 
 
Након оцењивања, постало је јасно да су на другом месту три саламе са истим бројем бодова. Због тога су све три саламе још једном оцениле стручне судије и тако добиле коначан пласман. 
 
Најбољу саламу направио је Милош Горењак, који је добио награду од 150 евра.
 
 Друго место заузео је Роби Капун, док је Томаж Голоб трећим местом спасио част овдашње ловачке породице.
 
 У доброј атмосфери посетиоци, било их је више од стотину, до вечери су дегустирали саламу, наравно уз подршку добре капљице, сира и поврћа. „Увек смо сматрали да је већина салама веома добра, па су на крају пресудни ситни детаљи у сушењу, зрењу и слично“, рекао нам је Томаж Голоб, старешина ловачке породице. 
 
Он додаје да је манифестација постигла велики успех, имала је највише посетилаца од све три до сада. „Увек смо сматрали да је већина салама веома добра, па су на крају пресудни ситни детаљи у сушењу, зрењу и слично“, рекао нам је Томаж Голоб, старешина ловачке породице. 
 
Он додаје да је манифестација постигла велики успех, имала је највише посетилаца од све три до сада. „Увек смо сматрали да је већина салама веома добра, па су на крају пресудни ситни детаљи у сушењу, зрењу и слично“, рекао нам је Томаж Голоб, старешина ловачке породице. Он додаје да је манифестација постигла велики успех, имала је највише посетилаца од све три до сада.
 
Фото: FOTO: LD Puščava
Текст преузет:https://maribor24.si/
 
ponedeljak, 17 april 2023 12:02

Neočekivan gost pred Uskrs u Leposaviću

Napisano
Meštani Leposavića usnimili su u svom kraju neočekivanog gosta – mrkog medveda.
 
Pavle Kulizić iz sela Kutnje je početkom nedelje kroz prozor svoje dnevne sobe primetio da se u komšijskom voćnjaku kreće nešto veliko, brzo je istrčao i pozvao svoju ćerku Kristinu da krene sa njim i ponese foto aparat.
 
Iz dvorišta njihove kuće je nastao prvi snimak, kako se pretpostavlja, ženke mrkog medveda koji je selo Kutnje posetio u ponedeljak oko 18:30.
 
Snimak je vrlo brzo počeo da kruži po Vajber grupama i na društvenim mrežama, pa su se ljubitelji prirode uputili na okolna brda u nadi da će imati susret sa medom.
 
Nekima je to pošlo za rukom na obroncima Rogozne u četvrtak u popodnevnim satima, kada su nastale fotografije, kao i snimak na kojem se vidi da meda trči.
 
Pavle i Kristina za N1 kažu da od tog dana često pogledaju u pravcu voćnjaka u kojem su ga videli u nadi da će ih opet posetiti.
 
Tekst i fotografija preuzeti:Kosovo Sever portal
petak, 14 april 2023 15:19

Hicem iz lovačke puške ubio sovu ušaru

Napisano
Hicem iz lovačke puške ubio sovu ušaru, zaštičenu vrstu ptica
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Jagodini podneli su krivičnu prijavu protiv pedesetdevetogodišnjeg muškarca iz okoline Paraćina zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ubijanje i zlostavljanje životinja.
 
On se sumnjiči da je hicem iz lovačke puške ustrelio sovu ušaru koja je zaštićena vrsta ptica.
 
Sova se nalazila na krovu komšijine kuće.
 
Krivična prijava podneta je Osnovnom javnom tižilaštvu u Paraćinu, u redovnom postupku.
 
Svaku sumnju na zlostavljanje i ubijanje životinja prijavite Policijskoj upravi Jagodina ili policijskoj stanici u svom gradu.
 
Tekst preuzet:Infocentrala Portal
Foto:Lovacke Price
 Дабар није само родом из Драве, већ и уз реку Шчавницу са притокама и уз реку Песницу са притокама Глобовницом, Велком и Дрвањем. Велика колонија даброва налази се поред мочваре Глобовнице на западном ободу града Ленарта и поред Тројишког језера. Након темељног чишћења потока Дрвање у Зг. Верјана је забринула становнике да се колонија дабра неће вратити. Али, по свему судећи, бриге су биле непотребне, јер су се после пола године поново вратили. 
 
Ловачки савез Словеније приметио је оглодано дрво. „Пошто је мало жбуња остало, то је очигледно било довољно да се дабар врати у Дрвање и да сељани још једном посматрају остатке његове вечерње трпезе.
 
 Дабар је искључиво биљождер, који храну углавном тражи у двадесетак метара широком појасу. Храни се кором, лишћем и избојцима разних дрвенастих биљака (врбе, тополе, јохе...), као и са биљем и воденим биљем.
 
 Може да руши велика стабла пречника више од метра, али радије бира мања, јер је лакше доћи до малих гранчица са лишћем. Због недостатка приобалног растиња улази и у њиве, ливаде и воћњаке“, написали су. У 18. веку дабар је у нашим крајевима изумро.
 
Ловачко удружење даље наводи да је дабар у 18. веку истребљен из наших крајева због прекомерног лова. Његова кожа, месо и дрво дабра били су веома тражени. „Његово крзно је коришћено за прављење филца“, додали су.
 
 Пошто је реч о воденој животињи, њено месо се користило током поста. 
 
Појединачни даброви су преживели само понегде у средњој и северној Европи. Деведесетих година прошлог века даброви из Баварске су пресељени у Хрватску, одакле су се такође проширили назад у Словенију.Обивају уз Муру, Драву, Саве и Крке са притокама.
 
 Фото: Марјан Тош, Ловачки савез Словеније.
 Текст преузет:https://maribor24.si/
Strana 26 od 124

Adresar Lovačkih udruženja Adresar prodavnica lovačke opreme Adresar kinoloških udruženja

Pročitajte još i ...

VI grupni lov na fruškogorskog šakala i …

30-01-2014 Hits:14349 Lov na predatore Urednik portala - avatar Urednik portala

Lovačko udruženje Zec iz Vrdnika u nedelju 09.02.2014. godine organizuje vać tradicionalni VI grupni lov na fruškogorskog šakala i lisicu. Skup lovaca od 07:00 do 08:00 časova u Vrdniku u prostorijama Kulturno-umetničkog društva. Lovi se isključivo lovačkim puškama - sačmaricama, krupnoćom sačme do 6,2 mm. Obavezno poneti obeležavajući prsluk to jest marker. Posebno...

Read more

V Konferencija dama lovkinja Bečej 2017

29-07-2017 Hits:4020 Manifestacije i dogadjaji Urednik portala - avatar Urednik portala

Damski Lovački klub iz Bečeja koji je član CIC-a, međunarodne organizacije za lovstvo, i ove godine organizovati će dvodnevnu 5. po redu Međunarodnu konferenciju damskih lovačkih klubova članica CIC-a, te dama lovkinja iz više zemalja Europe. Manifestacija će se održati od 25-27 avgusta, dolazak najavljuju mnoge lovkinje iz različitih zemalja....

Read more

Lovačko udruženje Perjanica

08-12-2015 Hits:4885 Lovačka udruženje Administrator - avatar Administrator

Nažalost još uvek nemamo više informacija o ovom udruženju ...

Read more

Lov na fazane za inostrane lovce

08-01-2014 Hits:9866 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Da lovni turizam ima perspektivu potvrđuje i činjenica da je javno preduzeće "Vojvodinašume - Lovoturs" koje je specijalizovan deo preduzeća Vojvodinašume za lov, lovni turizam i uzgoj fazanske divljači u svom lovistu Ristovača organizovalo lov na fazane za inostrane lovce.   U nastavku vam prenosimo nekoliko fotografija Jaroslav Pap izvor Tanjug.  

Read more

Pravilna obrada trofeja srndaća

27-12-2018 Hits:20102 Trofeji Aleksandar  - avatar Aleksandar

Pravilno i lepo obrađen lovački trofej trajna je uspomena na lovački doživljaj pa zbog toga posebnu pažnju treba posvetiti obradi, čuvanju i zaštiti trofeja, a ne samo njegovoj veličini, težini i broju bodova, što je propisano međunarodnim standardima za ocenjivanje trofeja. Obrada rogova srndaća zavisi od pravilnog skidanja kože s glave...

Read more

Velika međunarodna izložba pasa održana …

31-03-2022 Hits:1368 Kinologija Nenad - avatar Nenad

Međunarodna izložba pasa i Godišnja izložba Bokser kluba Vršac održane su proteklog vikenda u Vršcu, na Gradskom jezeru.Osim izlagača iz naše zemlje, na ovoj izložbi su učestvovali i brojni gosti iz drugih država. Bio je to lep kinološki vikend u Vršcu, posle dve godine pauze. Naš favorit bila je Bianka...

Read more

Grabljivice u evropskim šumama: Vukovi u…

11-09-2022 Hits:1622 Lov na predatore Nenad - avatar Nenad

Konj Ursule fon der Lajen zadobio je teške povrede od ugriza vukova. Medvedi uglavnom žive na Balkanu, a ovih dana Evropom luta i jedan tigar.   Šume u Evroskoj uniji su postale dom domaćim, ali i egzotičnim grabljivicama.    Neki su nam od davnina poznati, kao što su vukovi, a koji su, čini se...

Read more

Ulcinj: Završen Evropski kup u radu pasa…

01-10-2023 Hits:1212 Kinologija Nenad - avatar Nenad

Crnogorskom kinološkom savezu pripala je čast da po prvi put organizuje Evropski kup u radu goniča na divlju svinju, koje se održalo na području barskih i ulcinjskih lovišta. Ulcinj i Lovački klub Ulcinj pokazali su se kao sjajni domaćini, te su ugostili dvanaest ekipa iz osam evropskih zemalja, dok su...

Read more

Primorje i Trebević – bliskost "raz…

18-03-2023 Hits:1737 Manifestacije i dogadjaji Nenad - avatar Nenad

Na poziv budvanske Lovne organizacije „Primorje“ grupa lovaca LU „Trebević“ iz Istočnog Novog Sarajeva je u periodu od 17 do 20. februara 2023. godine bila u gostima kod tamošnjih lovaca.   U delegaciji, koju je predvodio predsjednik Simo Tuševljak, bili su Željko Grbić, Dragan Mijović, Jovo Marić, Slavko Pandurević, Slobodan Jovanović, Ognjen...

Read more

Afrička kuga svinja

05-12-2017 Hits:3922 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uprava za veterinu je izdala brošuru kao upozorenje na opasnosti od afričke kuge. Afrička kuga svinja je virusna, veoma opasna zarazna bolest domaćih i divljih svinja, bolest se širi: kontaktom zaraženih sa zdravim svinjama; ishranom svinja pomijama u kojima ima kontaminiranih ostataka hrane; kontaminiranom hranom, vodom; inficiranim krpeljima;odećom i obućom; kontaminiranim...

Read more

Grupni lov divljih svinja

29-12-2011 Hits:55927 Informacije za lovce Urednik portala - avatar Urednik portala

Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede donelo je pravilnik o uslovima i načinu organizovanja lova u kom se precizno navode način izlovljavanja divljih svinja u grupnom lovu. U grupnom lovu divlje svinje se mogu loviti prigonom ili pogonom, uz korišćenje odgovarajućih rasa lovačkih pasa. U grupnom lovu učestvuju najmanje tri lovca a...

Read more

Zaplenjene medvedice Mara i Stana utočiš…

09-07-2022 Hits:1083 Humanost na delu Nenad - avatar Nenad

Ženke mrkog medveda Mara i Stana, koje su pre mesec dana nakon zaplene smeštene u Zoo vrt, u potpunosti su se oporavile, prilagodile i odomaćile u svom novom domu na Paliću. Osim Mare i Stane, od novih stanovnika posetioci mogu da vide i Zolu, mladunče američkog bizona, a uskoro u...

Read more

Мери најшколованији пас спасилац у истор…

17-12-2022 Hits:1087 Kinologija Nenad - avatar Nenad

Женка немачког радног овчара је са својим водичем, спасиоцем Дејаном Шевковићем, успешно положила испите у Мађарској и добила највише звање за потрагу у шумама.   Двоипогодишња женка немачког радног овчара Мери добила је највишу међународну лиценцу за потрагу у шумама и тиме је постала најшколованији пас у историји свих служби које поседују...

Read more

CAC Kosjerić 2011 izveštaj

25-05-2011 Hits:190922 Kinologija Urednik portala - avatar Urednik portala

U prelepom ambijentu gradskog parka kod sportskog centra u Kosjeriću 14.05.2011 godine u organizaciji K.D. Kosjerić održana je Nacionalna izložba pasa svih rasa CAC Kosjerić 2011. U katalogu je upisano 212 pasa, uslovne rodovnike dobilo je 38 pasa ukupan broj pasa na izlozbi 250. Delegat K.S.S. na izlozbi Trifun Mitrović...

Read more