SANSKI MOST - Sve veći broj građana na području Sanskog Mosta, ali i drugih gradova Unsko-sanskog kantona, žali se na povećanu prisutnost šumskih životinja koje za svoja staništa biraju dijelove stambenih ili drugih objekata koje koriste ljudi.
Prema riječima Senada Bešića, direktora Veterinarske stanice u ovom gradu, to je upozoravajući faktor da se ove životinje sve više prilagođavaju novim uslovima i životu u neposrednoj blizini čovjeka.
"U posljednje vrijeme imamo brojne pritužbe građana koji kažu da su im se kune uselile u potkrovlja kuća, šupe ili garaže, te da im čine veliku štetu. Imali smo nedavno slučaj da se kuna jednoj našoj sugrađanki uvukla u automobil te izgrizla kablove i enterijer u vozilu", kaže Bešić.
Dodaje kako se radi o teritorijalnim životinjama, koje je vrlo teško otjerati s mjesta gdje se nasele, a aktivne su noću, kada izlaze u lov na sitne životinje.
Bešić kaže kako kune imaju vrlo tanka tijela i važe za odlične penjače te dodaje kako se, primjera radi, lako mogu popeti na tavan kroz najmanji otvor.
"One više vole meso, a hranu traže u kantama za smeće, ali i mali sisavci, ptice i žabe dio su njihovog jelovnika. U Sanskom Mostu imamo slučajeve da su se naselile u brojna potkrovlja, noću prave veliku buku, te tako ometaju san vlasnicima", kaže Bešić.
Dodaje kako su u značajnom broju prisutne i ostale šumske životinje, kao što su puhovi ili lasice, koje mogu biti velike štetočine jer napadaju perad i sitne domaće životinje.
Poseban su problem lisice, koje su se toliko odomaćile na ovim prostorima da se gotovo i ne plaše ljudi.
"Mislim da možemo konstatovati kako je u lancu ishrane životinja došlo do nekih poremećaja, pa su lisice u potrazi za hranom. Također, mnoga sela oko Sanskog Mosta su opustjela, u njima nema ljudi, pa je divljim životinjama sada lakše da dođu sve do grada", kaže Bešić.
Prema njegovim riječima, lisice se u naseljima hrane ostacima ljudske hrane, a osnivaju i svoja legla u neposrednoj blizini kuća. Iako su ove životinje na glasu kao prenosnici zarazne bolesti bjesnila, Bešić smatra kako tome trenutno nema opasnosti jer se redovno obavlja oralna vakcinacija lisica. Lovci kažu kako je povećano prisustvo lisica u urbanim područjima uzrokovano time što su u potrazi za hranom, ali i pojavom šakala koji su osvojili ovdašnje šume.
Šakali su u velikom broju stigli na područje grmečkih šuma, jer su vukovi migrirali na druga područja, a radi se o tome da su oni međusobno smrtni neprijatelji.
Istovremeno, šakali napadaju lisice i njihova legla, pomjeraju ih iz njihovih staništa i one se zbog toga spuštaju u nizinske predjele. U ovom slučaju i lovcima su vezane ruke jer je u urbanim područjima strogo zabranjena upotreba lovačkog naoružanja, pa su iz tog aspekta lisice bezbjedne.
Dobri poznavaoci svijeta životinja ističu kako su šumske životinje otkrile prednosti života među ljudima, što se posebno odnosi na laku dostupnost hrane, a njihovo prisustvo u naseljima ukazuje i na određene poremećaje do kojih dolazi u prirodi.
Tekst preuzet:NEZAVISNE novine https://www.nezavisne.com/
Foto:LOVACKE PRICE ilustracija
