Zlatar, nalazi se u jugozapadnoj Srbiji u Zlatiborskom lovnom okrugu. Nedaleko od Zlatibora, u društvu Javora, Jadovnika, Murtenice i Tare, Zlatar predstavlja tranzitnu planinu na dobro poznatom magistralnom pravcu Beograd – Bar. Magistralni put E -763 prolazi kroz srce planine što je saobraćajna povoljnost i čini Zlatar lako dostupnim.
Prema popisima republičkog zavoda za statistiku (www.stat.gov.rs), Zlatiborski okrug ima najviše površina pod šumom u Srbiji (42%). Šume na Zlataru predstavljaju osnovni prirodni resurs za budući regionalni razvoj planine i lovstva. Rasprostranjene su na površini od 114,5 km², što predstavlja 36,9 % ukupne površine Zlatara. Šumske zajednice su podjednako raspoređene na svim delovima planine, sa najmanjim udelom na istoku, gde dominiraju poljoprivredne površine. Vertikalna spratovnost šumskih zajednica izražena je u tri nivoa. U šumskom pojasu na visini od 900 do 1.000 m javlja se najpoznatiji srpski endem – Pančićeva omorika (na lokalitetu Sastavci, u kanjonu Mileševke, opština Prijepolje).
Ovakva struktura šume uslovljava i strukturu divljači koja ih nastanjuje. Ove šumovite i divlje predele nastanjuju mnoge vrste krupne i sitne divljači. Od krupne divljači, na Zlataru se mogu naći: medved, vuk, lisica, divlje svinje, krupne ptice, divlje mačke, srne, divokoze, i dr. A od sitnih zečevi kao najinteresantnija lovna vrsta sitne divljači.
Lov na Zlataru je tradicija i kao takva uživa posebno poštovanje. Negovanje lovne tradicije i poštovanje pravila lova očuvali su lovstvo i divljač do danas. Teritorija planine Zlatar je dom za lovište ''Zlatar'' pod upravom lovačkog udruženja ''Kozomor'' Nova Varoš i lovište ''Lim'' pod upravom LU ''Prijepolje''. Lovište ''Zlatar'' obuhvata teritoriju od 55.900 ha lovne površine 49.864 ha dok se lovište ''Lim'' prostire na 57.911 ha ukupne lovne površine 53.773 ha. U sklopu lovačkog udruženja ''Prijepolje'' nalazi se lovački dom i dve lovačke kuće.
Posebna pažnja posvećuje se očuvanju šumskih staništa, divljači i njihovom hranjenju. Za tu svrhu lovačko udruženje ''Kozomor'' iz Nove Varoši ima 5 hranilišta za krupnu divljač i 2 hranilišta za sitnu divljač. Dok lovište ''Lim'' Prijepolje poseduje po 5 hranilišta za krupnu i sitnu divljač i 6 solišta. Veoma snažna interakcija između čoveka i prirode, na ovim, još uvek očuvanim predelima, gde se antropogeni uticaji veoma malo osećaju, osnovni je uslov za budućnost lovstva i lovišta Zlatara. Za njihovo očuvanje neophodna je saradnja lovačkih društava, lokalnih opštinskih centara ali i države.
Područje planine Zlatar ima izuzetne prirodne potencijale za razvoj raznih vrsta turizma, među kojima je i lovni turizam. Za sada nedovoljno razvijen, lovni turizam na Zlataru nema zapaženu ulogu u regionalnom razvoju planine. Početna faza razvoja lovnog turizma svedoči o postojanju interesovanja za takvu vrstu rekreacije na Zlataru, ali lovni programi još uvek nisu definisani i razvijeni. Lovni turizam zahteva stroga pravila ponašanja, uređena lovišta, visokoobrazovane koordinatore, upravnike i čuvare lovišta kao i stručne vodiče, prevozna sredstva i uređenu finansijsku regulativu. Takvi uslovi na planini Zlatar trenutno nisu raspoloživi, a najveća prepreka tome je nezaiteresovanost i loša saradnja nadležnih službi.
Pojedini delovi planine proglašeni su Prirodnim dobrima prvog reda pa su te teritorije oduzete lovištima i lov u njima je zabranjen. Još jedan od problema na ovom lovnom području jeste nekontrolisan odstrel divljači koji nije povezan sa aktivnostima lovaca tog područja. Ove aktivnosti ugrozile su krupnu divljač, uglavnom divlje svinje i u velikoj meri smanjile njihovu populaciju. Rešenje ovog gorućeg problema nalazi se u međusobnoj saradnji svih LU Srbije a u svojstvu zajedničkog cilja – očuvanja lovišta, prirode i pre svega divljači.