U odnosu na ostale papkare naših lovišta, procena pola i starosti divljih svinja vrlo je teška i komplikovana. Razlike u građi tela između polova ove divljači su male i teško uočljive i u najpovoljnijim vremenskim uslovima, a naročito po noći, u svitanje ili u sumrak. Za procenu pola i starosti, pored spoljnjeg izgleda, su vreme menjanja dlake, ponašanje i socijalni status u čoporu. Najteže je proceniti starost srednjedobnih primeraka i zato je dobar dvogled poželjan u lovu na divlje svinje. Po pravilu su veprovi samotnjaci izvan sezone parenja, ali se usamljeno kreću i jalove ili prestarele divlje svinje te bolesne ili mlađe jedinke. Za trofej ove divljači se smatraju veprove kljove.
Odrasli zreli vepar (5-7 godina): Izraziti je samotnjak, drži se dalje od bučnog čopora i izbegava društvo srodnika. Pored čopora je samo u vreme parenja. Pri pogledu sa boka na vepra uočljiv je klinasti oblik trupa, glava je snažna i nabijena i čini jednu trećinu tela. Izražen greben se u prsnom delu spušta koso ka sapima koje su niže. Stomak je uvučen. Rep doseže do ispod kolena sa kićankom na kraju. Kljove su moćne i jasno se vide. Pri pogledu spreda je vidljiv polni organ između nogu i u letnoj, a naročito u zimskoj dlaci koji se vidi kao čuperak dlaka koji formira četkicu. Pri pogledu odpozadi su vidljivi uvećani testisi između zadnjih nogu.
Stara, zrela krmača: U čoporu se izdvaja od ostalih sa svojom prasadi i drži se po strani na mirnijim mestima. Opreznija je od srednjedobne svinje. Dugo ispituje teren pre nego što se pojavi na čistini. Ako oseti ili posumnja opasnost, duvanjem kroz nozdrve opominje krdo i brzo beži. Obično je vođa čopora. Pri pogledu sa boka ima snažno, ali nešto duže telo koje nema klinast oblik nego je okruglije s ravnijim leđima i izraženim zadnjim delom. Ako te godine nema prasad, slabine su ulegnute. Ima izduženiju glavu i slabo uočljive kljove. Za vreme dojenja stomak krmače je opušten, gotovo viseći, s jasno vidljivim dojkama. Zbog prašenja i dojenja krmača poslednja promeni dlaku u proleće pa čak u maju se može videti krmača sa zimskom dlakom, tamnije boje po leđima. Zato,ako se u rano proleće primeti divlja svinja s promenjenom dlakom to nije krmača nego nazime ili vepar.
Srednjedobni vepar (3-5 godina): Srednjedobni vepar je samotnjak ali se zadražava blizu krmača (čopora) i oprobava snagu u oponašanju borbe sa vršnjakom. U toku parenja, više srednjedobnih veprova se vrti oko čopora, ali ne smeju prići krmači zbog zrelog, jakog vepra. Ako se u parenju vepar sam šunja oko čopora to je mlad primerak. Praktično se može smatrati veprom svaka divlja svinja težine 60-70kg, koja se kreće sama, a ima klinasti oblik tela i dugu njušku. Pri pogledu sa boka telo je vitkije nego kod zrelog vepra, mada se već uočava klinast izgled. Vide se i mali sekači, ali ne kao kod starijih primeraka. Rep je dug ali ne doseže do kolena i u zimskoj dlaci je četkast pri kraju. Stariji primerci srednjedobnih veprova su krupniji od zrelih veprova.
Srednjedobna krmača: Ona već ima prasad i često se pridružuje čoporu s prošlogodišnjom prasadi. Pri pogledu sa boka telo je dugo, okruglasto, mršavo, bez naglašenog grebena i s jačim zadnjim delom. Njuška je duga i uska. Takođe kasno menja dlaku i ima opušten stomak s uočljivim dojkama ako ima prasad. U letnjem periodu je lako da se zameni sa veprom jer vimena liče na vepra, naročito ako ostavi prasad u žbunju i sama izađe na čistinu u potrazi za hranom. Ovakva zabuna nanosi veliku štetu lovištu.
Dvogodišnji vepar: Još uvek se nalazi u čoporu ili je u njegovoj blizini, ali nije njegov član i već se postepeno osamostaljuje. Mlade mužjake, čim polno sazru krmače isključuju iz čopora. Tada se oni kreću u manjim grupama od 3 do 4 jedinke, kojima rukovodi najjači među njima. Takav mali čopor se ponaša neobuzdano i pravi najviše štete na usevima. U njemu ostaju do sledećeg parenja u novembru -decembru, posle čega se osamostaljuju i napuštaju kraj u kome je matični čopor. Pri pogledu sa boka naslućuje se klinasti oblik tela, vidi se blagi nabor na gornjoj usni, gde će se pojaviti sekači. Kao što je već spomenuto,ako se u proleće vidi usamljena divlja svinja u letnoj dlaci to je nazime ili mlad vepar.
Dvogodišnja krmača: Ima prasad i često se udružuje u čopor gde joj je majka koja ima nove mlade.
Nazime: Rado se igra, oponaša tučnjavu, užurbano juri na hranu. Obično se udruže mladi više krmača u čopor. Pri pogledu sa boka nazime je uočljivo sitno i vidi se kratak rep koji nije kitnjast na kraju. Težina retko prelazi 45 kg. Teško je razlikovati pol. Nazimad prva menjaju dlaku