Dolaskom toplih proletnih dana zmije izlaze iz svojih zimskih skrovišta i kreću u potragu za partnerom i hranom. Njihova aktivnost najpre zavisi od temperature okoline pa se tokom dana mogu primetiti kako se sunčaju na otvorenim i osunčanim površinama. I ako zmije žive samotnjačkim životom u nekim slučajevima se grupišu i tako uzajamno razmenjuju toplotu kojaim prija. Period parenja je takođe vremenski period kada se na jednom mestu može skupuiti grupa zmija bilo da se radi o ritualnim borbama gde se mužjaci udvaraju ženkima ili samom činu parenja. I u jednom i u drugom slučaju radi se o prirodnim nagonskim pojavama a ne o najezdi zmija.
Lepo i toplo vreme je razlog dužeg i češćeg boravka u prirodi kako lovaca tako i drugih ljudi koji vole šetnje i boravak u prirodi. Samim tim se i povećava mogućnost sretanja sa zmijama. Kao glavna preporuka je nošenje odgovarajuće odeće i obuće (dugačke pantalone, čizme, duboke cipele). Treba voditi računa gde se staje i ne dirati nepregledna mesta rukama.
U slučaju nailaska na zmiju najpre je treba lagano zaobići ili bezbedno zaplašiti truptanjem nogom o tlo i pustiti da sama ode u svoje skrovište. Zmije nemaju spoljni slušni organ već preko kostiju donje čeljusti odlično osećaju vibracije pa zato one ne čuju zvuk koji se prenosi vazduhom već reaguju na vibracije tla i zato ih svako udaranje bilo nogom ili štapom o tlo plaši. Takođe veoma je bitno znati da zmija neće sa namerom krenuti prema čoveku sve do trenutka dok se ne oseti ugrožena.
U slučaju zmijskog ugriza zmiju ne treba hvatati i ubijati kako bi se odnela vetreinaru jer bi u tom slučaju mogla još nekog povrediti a i troši se dragoceno vreme koje se treba upotrebiti za pomoć osobi koja je povređena i transport takve osobe u najbližu ambulantu.
Za ugrize otrovnih zmija veoma se uspešno se koristi protiv otrov i osobu koju je ugrizla zmija u najkraćem mogućem roku treba prebaciti do najbliže ambulante. Osobu koju je ugrizla zmija najpre treba smiriti koliko je to moguće potom poskidati sa mesta ugriza nakit i delove odeće jer će doći do nadimanja ugriženog mesta ,a ranu treba pustiti da slobodno krvari bez zasecanja ugriznog mesta ili isisavanja otrova. Po mogućstvu ranu ne bi bilo loše isprati i očistiti i izvršiti imobilizaciju dela tela gde se nalazi ugriz uz pomoć zavoja i nekog čvrstog predmeta. Najčešća mesta ujeda zmija su ruke i noge ali dešava se da zmija ujede i za vrat ili glavu ti ujedi mogu biti dosta opasniji i tada bi u najkraćem mogućem roku povređenog trebalo transportovati do lekara.
Najrasprostranjenije vrste otrovnica u Srbiji su : Poskok, Šarka, Šargan, Smuk Zmije treba uvažavati jer su deo prirodnog bogatstva i važne su za očuvanje ekosistema. Izuzetnu ulogu imaju u kontroli glodara i insekata te tako umanjuju rizik od prenosa zaraznih bolesti.